Autor zbirke priča "Legende o samoubojstvu" David Vann 23. svibnja gostuje u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića. S Vannom će razgovarati Robert Perišić u 20 sati. Izvor: Večernji list
David Vann: od autsajdera do književne zvijezde. Čak 12 godina tražila je knjiga Davida Vanna svog izdavača u Americi, jer je smatrana predepresivnom. Nakon što je objavljena vrlo brzo je osvojila važne nagrade za prozu. Izvor: Novi List
Slobodna smrt najradikalniji je oblik slobode, njezin konačni i posljednji nama dohvatljiv izraz, jer čovjek koji se odlučuje za slobodnu smrt već je slobodan, oslobođen svih tereta života, odterećen svih nužnosti, imperativa, dužnosti, te, u konačnici, odterećen tijela i svijesti, oslobođen tereta bitka. Božidar Alajbegović, Vijenac
više ›
Nije ovaj roman najbolje od Beigbedera (tko nije, neka radije pročita marketinšku satiru „129,90 kn“) – „Praznici“ su njegov mladenački, dosta afektiran, ulet u pariški vašar taštine i noćni život gradske kreme što se okupila na otvaranju kluba signifikantnog imena „Zahod“. Robert Perišić
više ›
U fokusu njezina interesa „mali“ su ljudi čiju je svakidašnjicu rat stubkom izmijenio. Ona ih hvata onoga „dana kad je rat sišao s televizije“ i nepozvan narušio mir obiteljskog doma, u času kad je „nekakav nepoznat strah isključio sve osjećaje i izbrisao sigurnost svakodnevne rutine“... Mirjana Jurišić
više ›
Priča je ispričana jezikom neke zaleđene vilinske priče-kritika je ponovila za samim autorom da se tako govorilo u viteškim romanima- i taj feeling da se krećeš bajkovitim prostranstvom odlična je amortizacija za strahote koje će se otpetljavati kako se roman bude bližio kraju. Dario Grgić, Hombre
više ›
Priča o Dori Maar, jednoj od najvažnijih žena europske avangarde, duga je i prilično složena. O Dori Maar, najpoznatijom Picassovoj muzi i ljubavnici i njezinom hrvatskim korijenima, Andrea Štalcar Furač, Urbani.
više ›
Ova fizičarka u jednom je trenutku svog života smogla snage da zamijeni civilizacijsku životnu laž prirodnim slijedom koji se nalazi u svakome od nas. Pri tome nije ponudila nijedan nadomjestak, nikakvu jeftinu mistiku, nego tek napomenula kako će se svakome na njegovom unutarnjem (i vanjskom) platnu pojaviti njegov vlastiti slijed stvari... Dario Grgić, Hombre
više ›
Ipak, 'Badem' nije bogznakakva literatura. Nedžmina potraga za klitorisom (tj. bademom) prava je provala erotsko-romantičnog kiča. U svom seksualnom, ljubavnom i feminističkom zanosu autorica zna potpuno poluditi. U društvu u kojem je seksualnost tabu rastakanje privatnosti je česta praksa društvenog egzorcizma. Dragan Jurak, Jutarnji list
više ›
Za "Rumunja" Bruce Benderson kaže da nije roman, već dnevnik: istinita priča o homoseksualnoj aferi u Rumunjskoj krajem devedesetih, priča o opasnoj i nestabilnoj vezi američkog boema i neprivilegiranog istočnog Balkanca. Sve što je napisano je istina: i taj neboder u Sibiu, i svi ti rođaci, i taj pokvarni televizor s praznim limenkama. Dragan Jurak, Moderna vremena Info
više ›
Previše je otrcano reći da ovaj pisac nije Borges, niti Schulz – ali ipak, unatoč svemu ima nešto i od njih dvojice. Očito je nekakvo više biće, slučaj, zloba ili sreća, vuklo konce ove nevjerojatne 'fabule', mislim, u književnom smislu. Rade Jarak, Knjigomat
više ›
Geraldine Beigbeder je vrlo pametno i s dozom cinizma ispisala jednu epizodu iz svog života. Njen tekst je nesumnjivo pitko i zabavno štivo iz kojeg se da iščitati autoričina potraga za korijenima i identitetom, dapače, za jednom svojom dotad neotkrivenom polovicom za koju ponekad kao da žali što ju je otkrila. Katarina Brbora, Booksa
više ›
Akteri priča odreda su dobrostojeći pripadnici američke srednje i više klase, hipersenzibilni intelektualci i umišljeni manhattanski bogataši koji uobičajene svakodnevne probleme doživljavaju krajnje traumatično, prenapuhujući njihov značaj do neslućenih dimenzija, čime Allen ispostavlja oštru kritiku suvremena načina života... Božidar Alajbegović, Vijenac
više ›
Tisuće žena živjelo je u šogunovom dvorcu iz kojeg nisu smjele izići, niti viđati druge muškarce osim šoguna; perverzno zatočeništvo u raskoši, kojem je jedina svrha bila osigurati šogunu nasljednika, trajalo je više od 250 godina, a tek sad se otkriva kako je izgledao život žena u tom zlatnom kavezu. Marta Štoos, Jutarnji list
više ›
Tematska širina zbirke 'Noć, svjetla' i njenih priča o ljubavi vrlo je zanimljiva. Raspon priča kreće se od napuštenog muškarca koji živi sam sa bolesnim psom, preko zatvorskog muškog prijateljstva, pa do izvanredne priče o strastima usamljenog profesora. Dragan Jurak, Moderna vremena Info
više ›
Ja to vidim kao satiru na apokaliptičke teme: da, "Ljubav" nas spašava, ali od nas samih, jer smo cijelo vrijeme mi sami bili prepreka i samima sebi i "višim" igrama, dio problema, a ne rješenja. Ovdje je to zamišljeno ne kao tragično, nego kao duhovito "konačno rješenje" tajne ljudske povijesti. Zoran Roško, Tportal
više ›
Židovski dječak kojeg je raznijela bomba mladoga muslimana-samoubojice pa greškom završava u dženetu; beskrajne mogućnosti pervertiranog seksa s vanzemaljcima; detaljne kulinarske upute za guljenje, mariniranje i pečenje spermija naraslih do veličine bivola; djevojčica koja na dnu rijeke susreće boga i onda mu odgrize glavu… Boris Postnikov, Novosti
više ›
Popović se ovdje, svjesno ili ne, iskazuje kao svojevrsni nasljednik egzistencijalističkog promišljanja stvarnosti, koja je za njegovog junaka "kavez suroviji od koncentracijskog logora", pa je čitava stvar s odrastanjem i (krivim) srastanjem sagledana upravo s tim prepoznatljivim stavom... Jagna Pogačnik, Moderna vremena Info
više ›
Naizgled vrlo jednostavna priča o 'ekipi' iz jednog zagrebačkog naselja koje korespondira zapravo sa svim velikim neboderskim grobnicama svijeta, Popovićev je doprinos teoriji da i tamo žive ljudi. Napisan iznimno jednostavno, sa nezapamćenom količinom simpatija za svoje likove, i njihove razmrvljene živote... Dario Grgić, Hombre
više ›
Edo Popović napisao je roman koji bismo mogli nazvati protestnim. "Lomljenje vjetra" priča je smještena u blisku budućnost u kojoj na teritoriju Hrvatske postoje Holding i Zona, dakle: ograđeni gradovi i divlja zemlja. Riječ je o otvorenoj, gotovo pamfletskoj kritici neoliberalnog kapitalizma. Nabrijano, provokativno. Robert Perišić, Globus
više ›
Kako su živjeli i, napose, kako su se obogatili John Jacob Astor, Cornelius Vanderbilt, Andrew Carnegie, John D. Rockefeller, Henry Ford i Joseph P. Kennedy, pitanje je na koje ova knjiga odgovara precizno i faktografski... Jelena Jindra, Globus
više ›
"Rasjedi" imaju gotovo sve što se danas veže uz veliki, američki suvremeni roman, tipa Rothove "Američke pastorale", Eugenidesova "Srednjeg spola", ili Franzenovih "Korekcija". Tu je veliki povijesni otkos, veliko pitanje identiteta, velika generacijska dubina, veliko transatlantsko putovanje...“ Dragan Jurak, Moderna vremena Info
više ›
Ne patim više zbog ljubavi nije samo obična 'knjiga aspirin' za kojom posežemo kada nas nešto boli u vezi, nego manifest svih zaposlenih feministica koej nemaju vremena za dizanje druge revolucije. Na veliku žalost muškaraca, u ovoj ne bi bilo spaljivanja grudnjaka nego bi se žene trebale izboriti za emocionalnu neovisnost i konačno naučiti kako biti same. Aleksandra Orlić
više ›
Etxebarria je oštra i konkretna, no istodobno i temperamentna romantičarka koja pokušava pronaći ljubav i ljepotu na najneuobičajenijim mjestima. Njezine priče, inspirirane stvarnim sudbinama, djelići su života koje volimo gurati pod tepih, a njezini likovi marginalki postaju nam bliski poput žena iz susjedstva. Ida Borovac, Plan B
više ›
Ova Francuskinja ne trudi se previše oko 'globalne' argumentacije, nego udara suvremeni kapitalizam 'ispod pojasa': ona ne priprema teren ni za kakve velike demonsteracije, nego savjetuje zabušavanje bez velikog nerviranja,'pa neka se oni misle'. Robert Perišić
više ›
On započinje kao hegelovski idealist, koji želi ukinuti materiju i sve pretvoriti u ideje. Do kraja knjige shvaća da svijet jest materija, da je sve to samo ostatak originalne eksplozije u svemiru koja se dogodila prije milijune godina. Život je, dakle, ostatak u filozofskom smislu, to je sve samo materija, stvari, sranje, nered... G.D., Dnevni kulturni info
više ›
Alice Munro je književna gozba; proslava na kojoj se jelo – priče - gutaju pažljivo i polako, da se upije svaki okus, svaki miris, i onda se tih slasnih zalogaja prisjećamo još danima, pipajući jezikom po sjećanjima, nadajući se da je negdje zaostao još poneki komadić, istodobno i sladak i gorak. Remek-djelo! Tanja Tolić
više ›
„Svojim djelom Montesquieu je utemeljio ustavno-pravnu teoriju demokratski uređene države. Sudskim trilerom „O duhu zakona“ M. Oswald opisuje kako se unutar trodiobe vlasti stvara carstvo sjena koje na suptilan način podržava društvenu elitu političara, tvorničara i pravnika... Dragan Jurak, Moderna vremena Info
više ›
Ben Goldacre uporno, duhovito i jednostavnim jezikom govori o popularnim zabludama i neprijateljima razuma punih praznih riječi i poluistina i secira medicinske besmislice koje lansiraju nutricionisti, alternativci u medicini, pseudoznanstvenici, moćna kozmetička industrija i nezajažljive farmaceutske tvrtke. Davorka Grenac, Tportal
više ›
Nick McDonell nije osvojio kritiku i publiku samo plavom kosicom i lijepim očima – radi se o pravom 'enfant terribleu' koji je napisao knjigu o odrastanju u 21. stoljeću, uz rap, mnogo novca i dadilje (jer roditelji su uvijek na putu). Drzak, provokativan i tugaljiv roman o izgubljenom djetinjstvu. Cosmo, 2003.
više ›Autorica 'ulazi' u ženski mozak u kojem, kao što je poznato, najveći dio ipak zauzima 'centar za cipele'. Na vlastitom primjeru pokazujući kako se izvući iz začaranog kruga minusa na kreditnoj kartici, Kinsella je, naravno, dobro unovčila svoju 'bolest', a čitateljima omogućila da se nasmiju... Vlatka Kolarović, Novi list
više ›
Allison Pearson temi ne pristupa olako i njezino procjenjivanje problema, postavljanje pitanja i traganje za odgovorima i rješenjima vrlo je ozbiljno, promišljeno i poučno. Da ovdje nema ni traga površnosti i frivolnosti, prepoznat će svaka zaposlena majka koja istodobno obavlja poslovne razgovore, miješa mlijeko na štednjaku da ne iskipi i prstom pokazuje djetetu da je naopako obulo svoje tenisice. Tamara Horvat Kanjera
Fisherov humor će malokoga nasmijati, ali će tekst ostvariti trpak okus stradavanja jednog naraštaja za sovjetske vlasti. Ono što romanu privlači znatiželjnog čitatelja nije 'crna komedija', već dobro ispričano socijalno štivo s nizom osobnih sudbina unutar njega. Gyuri, Roka, Pataki, Demeter i ostali junaci ove nevesele knjige zaokupit će nas svojom humanošću kojom odoljevaju nemilim udarcima sudbine. Sanjin Ivandić
Sve joj knjige žive od straha, ali, kako veli književnik Rolf Michaelis, to je i čarolija umjetnosti njezine riječi, sve te knjige ujedno oslobađaju od straha... Herta Müller uvodi novi ton, novu nadu i posve konkretni egzistencijalni iskorak u slobodu iz duboke jame totalitarnoga zarobljeništva. Zvonko Pandžić
više ›
Dvije stotine i pedeset gusto ispisanih stranica ove knjige nikada neće postati "popularnom književnošću". "Ljuljačka daha" previše je teška i opora za takvo što. Ne nudi brzi zaborav ni neobaveznu relaksaciju. U tom je smislu proza Herte Müller ona proza od kakve je hrvatska književnost odavno odustala. Možda je vrijeme da joj se vrati. Matko Vladanović
više ›
Iznimno mračan, porazno otužujući roman o rumunjskom i svim sličnim diktaturama, koji na začudan način osvaja osebujnom spisateljičinom poetikom neobičnih slika, posebnih metafora, misli i slika iz sramotne i zastrašujuće stvarnosti. Pred nama je pesimistično i mučno djelo koje ipak nikako ne bi trebalo preskočiti. Tamar Horvat Kanjera
više ›
Ima nešto u ovoj knjizi što se ne da objasniti. Riječ je o jednoj destruktivnoj, negativnoj energiji koja uzbuđuje i iritira na način na koji to radi roman 'Elemetrane čestice' Michellea Houelllebecqa ili film 'Dogville' Larsa Von Triera, nečemu što svojom radikalnošću i okrutnošću kopa po najmražnijim kutevima ljudskog bića. Dunja Dragojević
Pijanistica posve sigurno nije roman za one 'osjetljiva želudca', sladunjavog ukusa, stamenog malograđanksog morala, konezervativnih i patrijahalnih nazora, one nestrpljive, nedosljedne. I nakon toliko godina i svih promjena na književnoj, društvenoj i feminističkoj sceni, Elfriede je još žestoka, šokantna, zanimljiva. Jadranka Pintarić
više ›
Ne, žene više ne sanjaju o karijeri i o tome da upravljaju svijetom do 30. To je bila genracija Y. Sve djevojke koje poznam žele se udati i što prije imati djecu. Ne žele završiti kao njihove majke. Djevojke moje dobi ne žele pristati na nesreću.“ Ne čudi stoga što i Mindy (omiljeni Candacein lik) počinje pisati znakovitu kolumnu „Zašto sreća nije dovoljna“, u kojoj preispituje vrijednosti koje su donedavno vrijedile u svemiru zvanom Seks i grad. GalaStyle
Sam seks u "Seksu i gradu" gotovo je underground priča… No s dodatkom dizajnerskih cipela, serija se iznenada promeće u sveobuhvatnu, 'totalnu' reklamu za potrošačko društvo. Jer da njujorške frendice samo troše muškarce, a da ne troše na cipele – to se Americi ne bi nimao svidjelo. Robert Perišić, Globus
Candance Bushnell piše samo o stvarima koje zanimaju ljude. Ako se pitate koje su to stvari, nudi vam se izravan odgovor: Ljepota, novac i seks. Jedan od mnogih muškaraca koje susrećemo u knjizi dobro je zapazio kako su u svijetu u kojem se kreće pogrešne stvari najvažnija stvar u svakom dijelu života… Marica Žanetić Malenica
više ›
Beigbederu možemo prigovoriti narcisoidnost i određenu dozu snobizma, njegovu štivu mane ćemo lako prepoznati u didaktičnosti, pretencioznosti i kaotičnosti, s pojedinim njegovim stajalištima ne moramo se složiti i u njima možemo pročitati afektiranu provokativnost, ali mu ni u kom slučaju ne možemo odreći literarnu hrabrost. Božidar Alajbegović
više ›
Noćobdija je život proživio u trećoj smjeni. Ispod svjetlucanja disko-kugle. Kao dijete gledao je sunce kako zalazi, kao odrastao gledao ga je isključivo kako izlazi. Usred tog golemog, desetljetnog, transatlatntskog, globalnog partija stoji melankolična figura djeteta rastavljenih roditelja. Lik najtužnijeg dječaka na svijetu. Dragan Jurak, Moderna vremena Info
više ›
Beigbeder u blažoj inačici ironizira svijet, sebe i druge u njemu,a pritom zabavlja – također sebe i druge. 'Zola bogatih' i književni 'bobo' (ovo 'bobo' dosjetljiva je kratica za termin 'Boem buržuj') samo su neke od etiketa koje su Beigbederu prilijepili kritičari. On se zapravo s njima i slaže. Mirjana Jurišić
više ›
Roman je brz, suvremen i pun duhovitih, ironijskih opservacija. Kao i Houellebeckov 'Širenje područja borbe' ovaj roman ne prezire rad kao temu, nego precizno opisuje odnose 'u poduzeću' (život u poduzeću ponavlja okrutnost škole, i to još silvoitije jer vas tu nitko ne brani). Robert Perišić
više ›