Povratak Filipa Latinovića Boris Perić:
Povratak Filipa Latinovića


ISBN: 978-953-332-008-3
meki uvez s klapnama, 224 str., cijena: 134,00kn


BORIS PERIĆ, rođen 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem te novinarstvom. Radio u više javnih glasila, obrađujući teme iz kulture, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog, hrvatskog, engleskog, francuskog i talijanskog objavljivao u hrvatskom i inozemnom
tisku. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.Povratak Filipa Latinovića mogao bi izazvati
pozornost unutar hrvatske književne produkcije ne samo posezanjem za motivima iz misaone riznice Miroslava Krleže, a da istom ne bude parodija, ni pokušaj pisanja nastavka njegova romana, nego i svojevrsnom erotizacijom nekih njegovih likova i njihove unutarnje motivacije na zasadama psihoanalitičkog i filozofskog promišljanja fenomena sadizma i mazohizma. Jedno i drugo romanu
daje specifičnu stilističku notu, koja ga, uza sve podudarnosti, bitno udaljava od predloška: u životnoj motivaciji njegovih likova naziru se, primjerice, brojne crte protagonista romanaVenera u krznu Leopolda von Sacher-Masocha, čija se temeljna struktura na specifičan način reflektira i u nekim Krležinim
djelima. Zanimljivo ispričana priča upravo labavom adaptacijom Krležinih i Masochovih
motiva zahtjevima suvremenosti pokazuje se kao originalan način da se progovori o
duhovnom stanju današnjice. Mazohizam, pa ni sadizam, sugerira autor, nisu puki refleksi
uživanja u tjelesnom bolu i njegovu nanošenju, kao što nam to govori opća predodžba,
već međusobno isključivi, autonomni načini da se u uvjetima trajno ugušene pobune humorom
ili ironijom reagira na stegu društva, njegovih neumoljivih zakona i institucija.

Nije Perić ni prvi ni zadnji koji je domovinski furor shvatio manje kao dar, a više kao folklor i teror. Što je još važnije, pokazao je to načinom i snagom koja njegov roman uzdiže iznad naših književnih i drugih standarda.
ZDRAVKO ZIMA, NOVI LIST


Knjiga Borisa Perića receptima koji će naše utrobe učiniti sretnima nudi recepturu za kulturni dijalog koji je nasušno potreban temperamentu i mentalitetu proizvoljno sljubljenih grupa na prapovijesnim načelima
ksenofobije i autofobije, koje se u vlastiti postanak kunu da znaju tko su i odakle dolaze.
NIKOLA PETKOVIĆ, NOVI LIST

A za njega, kao i za prethodni roman, vrijedi da je umješan spoj istraživanja na
terenu, erudicije i pripovjedačkog talenta, ukratko, mara i dara.
JAGNA POGAČNIK, JUTARNJI LIST