Michel Houellebecq i Bernard-Henri Lévy Michel Houellebecq i Bernard-Henri Lévy







MICHEL HOUELLEBECQ (1958.), pjesnik, esejist i prozaik, zasigurno najkon­ troverzniji francuski književnik, po?eo je pisati vrlo mlad, ali književno priznanje stje?e tek 1994. objavivši roman Širenje podru?ja borbe. Godine 1998. objavljuje drugi roman, Elementarne ?estice, koji je preveden na više od dvadeset i pet jezika i napokon ga etablirao u cijeloj Europi kao jednog od najzna?ajnijih autora suvremene književnosti. Najvažnija prozna djela: Lanzarote i drugi tekstovi (2000.), Platforma (2001.), Mogu?nost otoka (2005.).

BERNARD-HENRI LÉVY (1948 filozof, pisac i aktivist, ve? je desetlje?ima angažiran u francuskom politi?kom i kulturnom životu. Nakon što je diplomirao flozofju na École Normale Superieure postaje izvjestitelj iz Bangladeškog oslobodila?kog rata protiv Pakistana. Vrativši se u Pariz, sa skupinom mladih intelektualaca osniva društvo Novi flozof (Nouveaux philosophes) gdje žestoko kritiziraju odnos socijalista i komunista prema doga?ajima iz 1968. Sedamdesetih predaje flozofju na Sveu?ilištu u Strasbourgu i na École Normale Superieure.

Objavio je više od dvadeset djela, a najvažnija su La barbarie à visage humain (1977.), Francuska ideologija (Idéologie française, 1981.), Posljednji dani Charlesa Ba­ udelairea (Les derniers jours de Charles Baudelaire, 1988.) Bosna! (1994.) Le siècle de Sartre (2000.), Réfexions sur la Guerre, le Mal et la fn de l’Histoire (2002.), American Vertigo (2006.).