Kako nakon dvadeset godina intenzivnog rada i dalje održavati kreativnu svježinu? To je često pitanje u životu N.-a, cijenjenoga televizijskog novinara koji prati kulturu. Slična dvojba zaokuplja i marketinškog stručnjaka s kojim će se N. slučajno susresti na televiziji. Novinara N.-a i marketinškog stručnjaka zajednički će interesi, u očigledno pristranim životnim okolnostima, odvesti u sasvim neočekivanom smjeru. I dok jedna priča o uspjehu nastaje, druga stvaralačka sudbina gubi dah i polako zalazi. Neobičan slučaj novinara N. roman je temeljen na stvarnim iskustvima televizijskoga novinara. Dokumentarno i publicističko životno iskustvo ovako se pretvara u književno oblikovanu zbilju. Pritom pokazuje da se ona stara izreka o „deset posto talenta i devedeset posto rada“ nužno mora dopuniti izvjesnim postotkom sreće, ponekad posve svojeglave.

Iz medija:

“Jasno je kako je u knjigu Berlinski ručnik Ilinčić vjerojatno upleo i dio osobnog iskustva, pa se roman čita i kao svojevrstan vodič kroz funkcioniranje hrvatske gay scene i njezine mračne strane i kroz stigmatiziranost u društvu. No, iako sklon mini-esejima o temi, Ilinčić je ipak vješto izbjegao pretencioznost, prije svega konstantnim iskricama duhovitosti koje djelu u cjelinu daju prizvuk rasterećenosti od moraliziranja ili optuživanja, što je definitivno i najveći adut Berlinskog ručnika.“

Jagna Pogačnik, Jutarnji iist

“U pričama je Ilinčić zaustavljao gotovo fotografsku reprodukciju stvarnoga. Tako tekst postaje zaustavljeni dojam nekoga trenutka, prisjećanje na neku osobu ili događaj koji je ostavio odjek u autorovu istančanom senzibilietu.“

Helena Sablić Tomić, Vjesnik

“Svoje male mudrosti i male radosti, male pomake od uobičajenog i male korake u drukčijost, Ilinčić oblikuje pametnim, čas poetiziranim, čas zaigranim rečenicama, začudnim spojevima riječi što bljesnu čarobnim, očuđujućim efektima, te visokokultiviranim jezikom i briljantnim stilom koji djelovanje poente iz svake priče produžuju dugo, dugo nakon čitanja... Pravi Julije Klović hrvatske kratke proze!“

Mirjana Jurišić, Večernji list

„Jednom je u emisiji Pola ure kulture, za koju najdulje radim, objavljen vrlo zanimljiv prilog o književnoj top-listi iz 19. stoljeća, i to u nas. Vjerujte, od desetak tada popularnih imena za devet sigurno niste nikad čuli. S druge strane, to ne znači ni da se uzdam u neku eventualnu vječnost, jednostavno puštam da knjiga ide svojim putem jer, kad je napišem, više njome ne mogu upravljati.“

Iz intervjua Tportalu