„Život je hekatomba. Mass murder od 59 milijuna mrtvih godišnje. Što je 1,9 smrti u sekundi, 158 857 mrtvih dnevno. Od početka ovog poglavlja u svijetu je umrlo dvadesetak ljudi – više ako čitate sporo... Toleriramo taj sva¬kodnevni genocid kao da je riječ o normalnom procesu. Mene pak smrt sablažnjuje. Prije sam o njoj mislio jednom na dan. Otkako sam prešao pedesetu, razmišljam o njoj svake minute.“ Tako govori ovaj roman o produljenju života – do besmrtnosti. Protagonist doseže dob od pola stoljeća i odluči istražiti sve moguće legalne i ilegalne postupke: pomlađivanje stanica, produženje telomera, ubrizgavanje matičnih stanica, oksigenaciju krvi, 3D printanje organa, transplantaciju humaniziranih organa iz svinje, implantate s umjetnom inteligencijom, fuziju čovjeka i robota korištenjem digitalno spremljena DNK-a... Premda se navedeno čini poput znanstvene fantastike, svaka iznesena činjenica znanstveno je potvrđena. Beigbeder ovu veliku temu prožima prepoznatljivim humorom, a intrigantnom pričom o potrazi za mladošću poziva nas na ozbiljno promišljanje. Ako ljudski vijek uskoro bude trajao 200, 300 godina ili možda i dulje, hoće li biti dovoljno mjesta na planetu? I kome će točno takav život biti dopušten?
Iz medija:
“Ljubazno je što je autor, iz obzira prema čitatelju, sve zastrašujuće sakrio. Jer iza histriona strši ozbiljno pitanje: kamo smo krenuli?
Le Figaro Litéraire
“Beigbeder ima izniman smisao za samoporugu... Treba ga takvim i prepoznati, kraljem inteligentne razonode.“
Le Soir
“Izvrstan roman Život bez kraja odvodi čitatelja u najbolje svjetske laboratorije koji žele „ubiti smrt"... Gorko-slatki roman o apsurdu suvremena svijeta.“
La libre Belgique
“Ukratko, usprkos kratkim izletima u razuman život, u zadovoljstva očinstva i braka, Život bez kraja čisti je Beigbeder, čak malo poboljšan strahom od smrti i osjećaja. Ovo je Beigbeder 2.0… Nije to transhumani Beigbeder, već Beigbeder pun ljudskosti.
La Cote
“No ja ne želim postati besmrtan, samo bih volio otjerati smrt na toliko da umre umjesto mene! Ovim romanom potežem upravo to pitanje. Čega smo se spremni odreći da dosegnemo besmrtnost? Jer prvo što treba platiti jest cijena nebivanja ljudskim bićem: spajanje sa strojevima, mijenjanje DNK-a i krvi... Nisam baš siguran da to želim.“
Beigbeder Iz intervjua za Grand Seigneur
Frédéric Beigbeder (1965.) rodio se u otmjenom predgrađu Pariza u dobrostojećoj građanskoj obitelji. Karijeru je započeo kao kreativac u reklamnim agencijama, a 1990. objavljuje prvijenac "Mémoire d'un jeune homme dérangé". S romanom "129,90 kn" (2000.) postaje slavan i izvan Francuske. Danas radi kao pisac, književni kritičar, komentator i scenarist. Nastupio je u desetak dugometražnih filmova te je dva filma i režirao (Ljubav traje tri godine, 2012.; L'Idéal, 2016.). Osnivač je književne nagrade Flore. Autor je svjetski popularnih romana "129,90 kn", "Ljubav traje tri godine", "Windows on the World" (Nagrada Interallié 2013.), "Romantični egoist", "Upomoć, molim oprost", "Vjerujem, ni ja također", "Praznici u komi", koji su prevedeni na hrvatski jezik. Za "Francuski roman" nagrađen je 2009. prestižnom književnom nagradom Renaudot. Djela su mu objavljena u tridesetak zemalja.
