Sedmogodišnja Miška potječe iz intelektualne židovske obitelji koja sedamdesetih godina emigrira iz Sovjetskog Saveza u Austriju. Stigavši u Beč, suočavaju se s useljeničkom mukom svladavanja novog jezika, upoznavanja s novom okolinom i osjećajem da ne pripadaju ni novom ni starom svijetu. No Miška se – što zbog barbika, što zbog prefinih voćnih jogurta – vrlo brzo prilagođava novom životu. Ali njezini roditelji, troma Laura i muževni, melankolični Lav, čeznu za domovinom koju su napustili. Živeći tijelom na zapadu, a srcem u Rusiji, svi zajedno pate od svojevrsnog shizofrenog sindroma, svi su rascijepljeni. Dok Miška stvara živopisnu sliku odrastanja u Austriji, Zloduh, drugi glavni lik u knjizi, vodi čitatelja natrag kroz vrijeme na istok, u mračnu predstaljinističku, staljinističku i poststaljinističku Rusiju, otkrivajući bolne obiteljske tajne i brutalne priče o antisemitizmu. Iako njezin otac, slikar, uspijeva u Beču, to neće poštedjeti obitelj od raspada, a nakon pada željezne zavjese, Lav se vraća u Rusiju, gdje umire. Miška, njezine majka i baka – Zloduhove prve žrtve – bore se za budućnost.
Iz medija:
“U metaforici naslova Rascijepljenost, motivu koji se dosljedno provlači kroz roman, vrlo dojmljivo dolazi do izražaja problematika identiteta… Posebno osvaja autoričin smisao za groteskno i tragikomično. Julya Rabinowich iznenađuje nas svojim smjelim tekstom.“
Ernst Grebovszki, Wiener Zeitung
“Racijepljenost je knjiga koju svakako valja pročitati jer vrlo snažno i sugestivno govori o starim i novim temama te duševnom stanju iskorijenjenih i progonjenih u ovom globaliziranom svijetu.“
dr. Natalia Shchyhlevska
“Pametan, žustar roman, prožet komikom, poslovičnom mudrošću i elementima bajke.“
Guardian
Prijevod na hrvatski je nagrađen je nagradom za promicanje suvremene austrijske književnosti Albert Goldstein za 2013. godinu.
Julya Rabinowich rođena je u Petrogradu. S roditeljima 1977. emigrira u Beč. Studira na Bečkom sveučilištu, gdje je diplomirala slikarstvo i filozofiju. Od 2006. radi kao simultana prevoditeljica u sklopu psihoterapeutskih seansi s izbjeglicama. Godine 2009. Dobiva Raurišku književnu nagradu i nagradu MiA za roman Rascijepljenost, a 2010. i 2012. dobitnica je prestižne stipendije grada Beča Elias Canetti. Napisala je nekoliko dramskih tekstova i eseja i još dva romana: Herznovelle (2011) i Die Erdfresserin (2012).