Objavljivanje ovog romana duboko je uzdrmalo mađarske književne krugove, ali i širu kulturnu javnost; prva naklada trenutno je razgrabljena, a djelo je izazvalo brojne polemike. Zabačeno selo na krajnjem sjeveroistoku Mađarske, krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, selo u kojem vladaju glad, neimaština, strah od drugog, od drugačijeg, od Židova, od Cigana, od komunizma. Pripovjedač, jedanaestogodišnji dječak, osjeća da je njegova obitelj omražena u selu, predmet svakodnevne poruge. Majka je kulačka kći, depresivna i gruba, kojoj je bijedni život zatro sve osjećaje, a otac najvjerojatnije nepriznati sin jedinog u selu preživjelog Židova, sklon opijanju, ponižavan u “kolektivu”, bez posla i bez budućnosti. Dječak naslućuje da su odbačeni od zajednice, ali zašto? No o prošlosti se ne smije razgovarati, svi šute.

Iz medija:

“Borbélyjev genij prikazuje, nadrastajući svaku ideologiju, kako se mržnja (baš poput hladnoće, sumnje ili straha) uvlači u svaki nabor običnog života. Zatim se napuhuje do točke uništenja svakog prostora.“

Le monde

“Nevoljnici… spadaju među najvažnije knjige sadašnjice. Ovaj je roman važniji od mnogih naveliko hvaljenih romana.“

Die Zeit

“Nevoljnici su ponajprije roman o pomanjkanju slobode i očajničke, ali individualne potrage za njom.“

Magyar Narancs

“Borbély je iznašao artificijelno hladan, britak i visoko poetičan jezik i pišući se bori protiv šutnje i prešućivanja.“

Frankfurter Allgemeine Zeitung

“Upravo je samorazarajuće prešućivanje ono iz čega ovaj epohalni mađarski roman crpi nevjerojatnu energiju, neviđenu umjetničku snagu i dubinu.“

Neue Zürcher Zeitung