U Beču je 1882. godine priveden, pretučen i policijski saslušan guslar Želimir Periš (44, Zadar), koji je spjevao ep o vještici Gili, kaže prva glava romana Mladenka kostonoga. Njegova četiri rimovana deseterca i sažetak sadržaja uvode nas u svaku od 50+ glava Kostonoge koje su totalno drukčije jedna od druge. Te lude glave nelinearno, „muzikalno“ i mozaično pričaju brutalnu priču o životu nesretne progonjene žene i djeteta joj Carevića. Roman se protegao kroz 19. stoljeće, od pučkoga do aristokratskoga, od granice Hercegovine, preko dalmatinskog zaleđa, Zadra u kojem krčkaju svilogojski kotlovi i radnički bunt, Silbe i kaštela Pazina do dvorskih spletaka, opijumskih pušionica i spiritističkih salona carskog Beča. Žanrovsko protezanje još je impresivnije, a autorov ludizam filharmonijski orkestriran. Periš piše svoje(glave)-priče, od kojih svaka doseže katartički (anti)klimaks, kao inkvizicijske zapisnike, propovijedi, enciklopedijske članke, recepte, glazbene kritike, etnološke zapise, pastoralu, interaktivnu igru… nerijetko ih parodirajući. Tako je nastao postmodernistički roman koji je zadržao političnost i kritičnost visoke moderne. Mladenka kostonoga roman je o dobu u kojem i u zabačene dijelove Carstva sporo prodire racionalizam, u kojem nacionalne težnje, ideje identiteta i socijalne pravde uzimaju danak. Iznad svega, ovo je potresna priča o položaju žene, roditeljstvu, materinstvu, nepravdi i muci. Otprilike: 

 

Od Čapljine pa do carskog Beča / od ljubavi niđe posla preča.

Nikom život nije samo bajka, / al na Gilu vazdan traje hajka.

 

                                                                                                                                                                                                Kruno Lokotar, urednik knjige

 

Iz medija:

 

'Ovaj neizmjerno razigran i samo naizgled razbarušen, a zapravo pomno promišljen i ambiciozan roman izbrušene rečenice, koji je iziskivao opsežan istraživački rad, kako na faktografiji, tako i na govorima raznih područja kojima Gila putuje, smatramo jedinstvenim književnim djelom koje obiluje humorom i ironijom; prošla vremena oživljava da bi nam progovorio o ovome našemu, napose o ženskom traumatskom iskustvu, pridonoseći osnaživanju žena vlastitim tekstualnim pregovaračkim praksama i gestama otpora.'

iz obrazloženja žirija Nagrade Tportal za najbolji roman 2020.

 

"Čudo u domaćoj književnoj produkciji."

Gea Vlahović, Express

 

"Događaj u hrvatskoj književnosti i kulturi."

Tanja Tolić, Najbolje knjige

 

"Najambiciozniji i najbolji hrvatski roman objavljen 2020."

Jurica Pavičić, Jutarnji list

 

"Najčudesnija žena ikad izmaštana u knjigama."

Davor Špišić, Telegram

 

"Tristram se zaljubio u Mladenku kostonogu!"

Neven Ušumović

 

"Romančina, legenda, mit, triler, parodija, satira, povijesni roman, ep, sve napisano tako razigrano i upečatljivo, majstorski!"

 Nada Topić

 

"Prvorazredna proza, kakva se na ovim prostorima dosad nije čitala."

Mirko Jamnicki Dojmi, Zadarska smotra

 

"S pravom će se naći u borbi za hrvatske prozne književne nagrade."

Denis Derk, Večernji list

 

"Iznimno uspio eksperiment"

Lora Tomaš, Moderna vremena

 

"Skoro pa grandiozno djelo."

Jagna Pogačnik, Kritika HDP

 

"Impresivan roman, kako sadržajem, tako i obimom, kako strukturom tako i stilom, kako humorom tako količinom emocija"

 Emir Imamović Pirke, Forum.tm

 

"Retrogradna papazjanija"

 Igor Mandić, Jutarnji list

 

"Toliko je dobro izrežirano da roman na trenutke moramo odložiti, odmoriti... vještičja posla."

Ante Alerić, Magazin GKR

 

"Remek-djelo... Očaravajuća, opčinjavajuća, čarobna; knjiga uzbudljiva, nepredvidljiva, kaotična i napeta"

Davor Šišović, Glas Istre

 

"Ovo je veliki, vještičji, emancipatorski, revolucionaran roman, koji nas štiti od budale u nama i od budala oko nas"

Miljenko Jergović